statistika bih

Zašto u BiH dva i dva nisu četiri?

Biznis

Ima ona šaljiva izreka kako je statistika tačan zbir netačnih podataka, ali statističari u službi naše vlasti odlaze i dalje. Poprilično je nevjerovatno da ekonomski pad u ovoj godini gledan očima entiteta izgleda skoro dvostruko bolje od onog državnog. Zvanični podaci Agencije za statistiku BiH kažu kako sezonski podešena serija podataka pokazuje pad bruto društvenog proizvoda (BDP) u drugom kvartalu 2020. godine od 10,8 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Ako država pada 10,8 posto i entiteti bi trebali biti u tim granicama, ali nisu. Entitetski statističari vođeni istim metodologijama prijavili su pad BDP-a u istom periodu 5,6 posto (Federacija BiH) i 7,6 posto (Republika Srpska). Zašto dva plus dva nisu četiri pitali smo Agenciju za statistiku BiH, a objašnjenje koje smo dobili nije nas učinilo mnogo pametnijim. “Statističke institucije u BiH rade neovisne kvartalne procjene BDP-a po istoj metodologiji, koristeći raspoložive indikatore. Agencija za statistiku BiH radi obračun kvartalnog BDP-a na osnovu raspoloživih službenih indikatora Agencije za statistiku BiH”, napisali su u odgovoru portalu Klix.ba iz državne agencije.

Logično da je BDP Bosne i Hercegovine zbir BDP-a entiteta i distrikta, logično je da i zbir odražava pad ili rast u sabircima. To uče i prvačiči, kaže za Klix.ba ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. “Samo u BiH sabirci su nešto potpuno nezavisno i podložno šminkanju vlasti u pokušaju da pokriju svoju neodgovornu i neodgovarajuću politiku. Sada zamislite da se na osnovu ovako ušminkane entitetske statistike prave prognoze, proračuni i kreiraju politike”, kaže ona.

Pametne države traže što tačniju statistiku da što bolje podese politike, dodaje, takve se zovu razvijene zemlje. “Korumpirane i neodgovorne šminkaju statistiku i savršeno ih boli briga. Uostalom, milioniti put da ponovim da i EUROSTAT najgorim ocenjuje kvalitet statistike u BiH. S našom porede još samo statistiku Kosova”, smatra Cenić.

Posljednji objavljeni podaci vezani za BDP entiteta i države pokazuju vrlo čudna ekonomska kretanja, jer entitetski podaci pokazuju manji pad nego što je prikazan zbirno za nivo države, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Upravo ova konfuzija u različitim podacima poslužit će različitim političkim akterima da svako tumači rezultate kako želi u svrhu dnevne politike. Ne treba nas onda čuditi što smo u tek objavljenom Izvještaju EU za BiH imali nikakav ili ograničen napredak, jer se očito stvara slika lažnog napretka u BiH koji obični ljudi uopšte ne mogu osjetiti i vidjeti. Na kraju, postavlja se pitanje kome vjerovati vezano za objavljene podatke te kako će se uopće moći raditi ozbiljne ekonomske projekcije za naredni period”, zaključio je Hadžić.

Podijeli

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *