Zaštita ljudskih prava u BiH

News Vijesti

Bosna i Hercegovina (BiH) je 2019. godine ostvarila mali napredak u pogledu unapređenja zaštite ljudskih prava, navodi se u novom izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu koje je izradio Human Rights Watch. Održavanje prve povorke ponosa bio je pozitivan događaj, no lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe i dalje se suočavaju s diskriminacijom i nasiljem u BiH, kažu iz organizacije Human Rights Watch.

Kako dalje navode, država u praksi ne uspijeva žene zaštititi od rodno zasnovanog nasilja niti većinu odgovornih pozvati na odgovornost. Ni deceniju nakon što je Sud za ljudska prava ustavne odredbe proglasio diskriminatornim, te odredbe nisu izmijenjene. Medijska sloboda je i dalje ugrožena, a procesuiranje ratnih zločina ide vrlo sporo, također je istaknuto u izvještaju.

U decembru 2019. godine navršeno je 10 godina od donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić-Finci, kojom je utvrđeno da bosanski ustav diskriminira etničke i vjerske manjine time što im ne dopušta da se kandidiraju za funkciju predsjednika. U deceniji nakon ove presude, ESLJP utvrdio je slične ustavne povrede u još tri predmeta, ali ustav je i dalje ostao neizmijenjen.

ESLJP je u oktobru presudio da su bosanske vlasti diskriminirale stanovnicu Mostara po osnovu mjesta prebivališta, time što već 11 godina nisu održani općinski izbori u tom gradu zbog neslaganja glavnih političkih partija oko sistema glasanja. Sud je naložio Bosni i Hercegovini da u Mostaru održi izbore u roku od šest mjeseci.

Studijom Svjetske banke za 2019. godinu, kojom je ispitivana uključenost Roma na Zapadnom Balkanu u periodu od 2011. do 2017. godine utvrđen je tek ograničen napredak u poboljšanju pristupa Roma obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, smještaju i dokumentima. U julu 2019. godine, Bosna i Hercegovina se pridružila drugim zemljama koje su usvojile Deklaraciju o integraciji Roma u okviru procesa proširenja EU, čime se obavezala da će poboljšati pristup uslugama za Rome i da će ih uključiti u kreiranje politike.

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) je u periodu od januara do septembra 2019. godine registrirala 109 slučajeva zločina iz mržnje–od čega 66.67 posto na osnovu vjere ili etničke pripadnosti. Zbog činjenice da bosanskohercegovačke vlasti ne vode statistiku o vrstama zločina iz mržnje nije moguće napraviti sveobuhvatnu procjenu problema i predvidjeti djelotvorne mjere, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch.

Povećao se broj tražitelja azila i migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. U periodu između januara i augusta 2019. godine Služba za odnose sa strancima registrirala je 18,071 novih tražitelja azila, što je 5,000 više u odnosu na isti period prethodne godine. Najčešća zemlja porijekla je Pakistan nakon čega slijede Afganistan, Bangladeš, Irak i Sirija. U prvoj polovini 2019. godine, ukupno 17,165 lica izrazilo je namjeru za traženje azila. Od toga, samo 426 osoba je zaista i zatražilo azil u tom periodu. Prema navodima UN-ove agencije za izbjeglice, UNHCR, ovaj proces usporavaju vrlo kratki rokovi za podnošenje zahtjeva i ograničeni kapaciteti države da obradi zahtjeve.

Podijeli

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *