Stotine samoubistava

BiH 2020: Stotine samoubistava

Život i stil

Stotine ljudi u Bosni i Hercegovini godišnje oduzima sebi život, dok se u javnosti vrlo malo govori o prevenciji suicida i propustima društva i države koji dovode do samoubistava. Stoga su studentice psihologije s Filozofskog fakulteta u Sarajevu odlučile poduzeti ono što je u njihovoj moći, a uoči obilježavanja Svjetskog dana prevencije suicida – 10. septembra.

Njihova želja je jasna i korisna – ukazati široj javnosti na simptome i rizične faktore koji dovode do samoubistava, kao i na savjete kako pomoći osobama sa suicidalnim mislima. Kako bi to učinile, studentice Džana Kapetanović, Ena Čorović, Lejla Bašić-Hrnjić i Dženita Čizmo su izradile mini priručnik koji će biti dostupan na Facebook stranici Udruženja studenata psihologije Sinapsa.

Kada se govori o prevenciji samoubistava, neizostavna je podrška države i društva u cijelosti. Propusti u ovom smislu dovode do suicida koji se možda mogao spriječiti na vrijeme. Ipak, u raznim izvještajima često se ističe da se samoubistva dešavaju i u razvijenim zemljama, a najčešće kao posljedica ličnih tragedija i kriza. Međutim, ne smije se osporiti da su to osobe kojima je potrebna pomoć, na što upozoravaju studentice psihologije.

“Osobe koje imaju suicidalne misli ili pokazuju neki vid suicidalnog ponašanja veoma teško se odlučuju potražiti pomoć ili povjeriti se nekome. U trenutku kada do toga i dođe, dužni smo to na najbolji način iskoristiti. Međutim, dolazi do toga da ustanove poput savjetovališta bivaju prebukirane, te takve osobe ne primaju istog dana, nego im seansu zakažu za recimo tri mjeseca. Da li stvarno mislimo da takve osobe mogu čekati tri dana, a ne tri mjeseca? U našem društvu postoje ogromne predrasude prema drugom i drugačijem, pod tim mislimo pogotovo na introvertne osobe. Upravo zbog toga dolazi do raznih psihičkih poremećaja poput anksioznosti, depresije, što često dovodi do suicida. Takve osobe ne mogu i ne smiju čekati na pomoć, i to je ono što moramo znati. Također, u osnovnim i srednjim školama trebalo bi biti puno više edukacije o ovoj temi te razgovora s psihologom. Još jedan od razloga je i međuvršnjačko nasilje. Čist primjer je dječak Mahir koji je bio žrtva nasilja te je izvršio suicid. O takvim stvarima se priča maksimalno sedam dana i onda se sve zaboravlja. Živote ne možemo vratiti, ali se možemo truditi da ih ne gubimo tako lako”, upozorila je Kapetanović.

S obzirom na povećan broj samoubistava, kako u svijetu, tako i u BiH, studentice psihologije nadaju se većoj podršci države kroz veću brigu o mentalnom zdravlju građana.

Podijeli

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *