Desocijalizacija u pandemiji

Desocijalizacija u pandemiji

Život i stil

Pandemija je u mnogome narušila mentalno zdravlje ljudi, ne što već mjesecima upozoravaju psihoterapeuti širom svijeta, a jedan od glavnih izazova su narušeni međuljuski odnosi i desocijalizacija stanovništva zbog sve manje “živih susreta”. Istraživanja koja su rađena do sada u različitim zemljama, pa i u Bosni i Hercegovini, potvrđuju da kriza poput pandemije dovodi do dugoročnog izlaganja stresnim situacijama s velikom dozom neizvjesnosti u svim sferama društva.

Epidemija stresa i desocijalizacije

U nedavnom istraživanju psihologinja s Univerziteta u Briselu Elke Van Hoof kazala je da su oko 2,6 milijardi ljudi širom svijeta u nekakvom obliku karantina, a koji znači sve manje ili gotovo nikakav kontakt s drugim ljudima. Poslovni, ali i privatni sastanci su zamijenjeni online razgovorima i prepiskama, a druženja s prijateljima svedena su na minimum.

“Svjedoci smo najvećeg psihološkog eksperimenta koji će rezultirati sekundarnom epidemijom stresa i ‘izgaranja’ s kojom se tek trebamo suočiti”, upozorila je Hoof. Profesor Nicolae Sfetcu s Univerziteta u Bukureštu početkom novembra je objavio rad “Desozijalizacija za vrijeme i poslije pandemije” u kojem je detaljno pojasnio psihološke posljedice pandemije na ljude. Kako navodi Sfetcu, socijalna izolacija (desocializacija) podrazumijeva potpuni ili gotovo potpuni nedostatak kontakta između pojedinaca i društva.

Kako nam pojašnjavaju bosanskohercegovački stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, dugoročno izlaganje krizi kontinuirano crpi snage pojedinaca, porodica, poslovnih kolega…

Netolerancija prema ranjivim skupinama

Iz Udruženja za sistemsku praksu i terapiju BiH (USPIT) govore nam da kod klijenata s kojima rade u ovom teškom periodu, pored velike brige za zdravlje i socio-ekonomsku budućnost, primjećuju i zabrinutost zbog međuljudskih odnosa.

U ovom trenutku teško je reći da ne postoji dio života ljudi na koji pandemija nije imala i još uvijek ima jak utjecaj, upozoravaju psiholozi. Iako se proteklih mjeseci često govori da je pandemija “vratila ljude njihovim korijenima”, odnosno potaknula na razmišljanja o pravim ljudskim vrijednostima, o potrebi brige jednih o drugima i očuvanju prirode, ipak je mnogo faktora koji su u 2020. utjecali i na narušavanje odnosa među ljudima.

Prestižni magazin Lancet još početkom 2020. je objavio analizu dosadašnjih istraživanja o psihološkom utjecaju izolacije u vrijeme ranijih epidemija. Ova analiza pokazala je da osobe u karantini razvijaju mnoge simptome psihološkog stresa i poremećaja, dok se zdravstveni radnici suočavaju s PTSP-om godinama nakon završetka epidemije. Ustanovljeno je i da su simptomi PTSP-a četiri puta veći kod djece koja su bila u karantinu, nego kod one koja nisu.

Podijeli

Komentariši