Zimska depresija

Zimska depresija je na pragu

Život i stil

Zimska depresija je sama po sebi vrlo teška, no psiholozi širom svijeta upozoravaju kako bi pandemija koronavirusa, karantin i stres mogli dodatno zakomplikovati situaciju. Ko je najugroženiji i kako se nositi s ovim problemom? “Novo normalno” donosi promjene u svakodnevnim odnosima s ljudima: manjak kontakta, više vremena u kući, usamljenost… Prema riječima stručnjaka, održavanje društvene distance moglo bi dodatno otežati problem s kojim se bori veliki broj ljudi – sezonski afektivni poremećaj ili zimsku depresiju.

“Zimska depresija se povezuje prvenstveno s godišnjim dobom, odnosno manjom količinom sunčeve svjetlosti i najčešće rezultira pospanošću i općim neraspoloženjem. Karakteristični simptomi uključuju umor, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, promjenu apetita i potrebu za pojačanim unosom ugljikohidrata, što nerijetko utječe i na promjenu težine, slabu koncentraciju i razdražljivost, produženo spavanje i san koji ne okrepljuje, potrebu za osamljivanjem, pad libida…”, govori psiholohinja Senka Čimpo.

Dodaje kako zbog nedostatka sunčeve svjetlosti neurotransmiteri koji su odgovorni za lučenje hormona raspoloženja (melatonin i seratonin) luče u manjoj količini te je ključno izlagati se dnevnoj sunčevoj svjetlosti u što većoj mjeri i boraviti na otvorenom u prirodi. Pored toga, san i zdrava ishrana uz kvalitetne kontakte i druženje su značajni u suočavanju s ovim poremećajem.

“U konktekstu pandemije i zaštitnih mjera s jedne te suočavanjem sa sezonskim afektivnim poremećajem s druge strane, najznačajniji su boravak u prirodi i na otvorenom, uz zdrave životne navike, prije svega spavanja i ishrane. To znači planiranje pauza s boravkom na otvorenom i izlaganje sunčevoj svjetlosti. Ono o čemu se u novonastalom kontekstu mora voditi računa jeste druženje i kvalitetno provedeno vrijeme, ali sada uz mjere zaštite ili putem video i drugih poziva kada drugačije nije moguće”, kaže.

Stručnjaci predlažu da se, ako se ne želite izlagati riziku zaraze infekcijom prilikom druženja s manjim grupama ljudi, počnete baviti trčanjem ili praktikujete duže šetnje. U ovakvom periodu posebno je važno normalizovati odlazak psihologu. Od početka pandemije otvoreno je nekoliko telefonskih linija preko kojih građani BiH mogu komunicirati s raznim savjetovalištima. Osim toga, neki psiholozi su se također prilagodili situaciji te su dostupni za telefonske i videopozive. Otkako je u svijetu proglašena pandemija koronavirusa, posjete i pozivi psiholozima su se povećali, govori Čimpo.

Najrizičnije skupine su ujedno i one koje na psihičkom nivou najteže podnose novonastalu situaciju – ljudi treće životne dobi. U većini slučajeva su već narušeno zdravlje i usamljenost dodatno pogoršani nakon proglašenja pandemije koronavirusa. U grupi koja teže podnosi novonastalu situaciju su i oni koji već nekoliko mjeseci rade od kuće. Dugotrajan boravak u zatvorenom i izolacija mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje.

Podijeli

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *